Minerali - općenito

Minerali se često nazivaju i mikroelementima jer su potrebni u vrlo malim količinama. Za ljudsku ishranu važno je bar 18 minerala. Minerale ne proizvode životinje niti biljke, te ih stoga nazivamo anorganskim elementima. Kao i vitamini, minerali djeluju kao koenzimi. Minerali nakon što su apsorbirani postaju dio strukture tijela - ćelija, enzima, hormona, mišića, krvi i kostiju. Minerale dijelimo na dvije vrste: makrominerale, koje trebamo u većim količinama (kalcij, magnezij, fosfor), i mikrominerale ili minerale u tragovima (cink, željezo, bakar, mangan, krom, selen, jod, kalij i bor).
Minerali su pohranjeni u različitim dijelovima našeg tijela, ponajviše u kostima i mišićnom tkivu. Naše tijelo treba vitamine i minerale da održi pravilan sastav kostiju i krvi. Minerali su nam potrebni za normalno funkcioniranje svih ćelija, mentalno i fizičko zdravlje, oni započinju brojne biološke reakcije u našem tijelu. Tijelo ne može metabolizirati vitamine bez pomoći minerala.
Nedostatak minerala i elemenata u tragovima je kod većine ljudi vjerojatniji od nedostatka vitamina. Povećani rizik od nedostatka minerala uočen je kod ljudi koji drže dijetu ili uzimaju lijekove, starijih ljudi, trudnica, vegetarijanaca i onih koji žive u krajevima gdje je tlo siromašno određenim mineralima. Vitamini su prisutni u sličnim omjerima posvuda u svijetu, međutim minerali zbog različitih geoloških uvijeta mogu nedostajati u jednom kraju a biti zasićeni u drugom. Tlo u Južnoj Dakoti je vrlo bogato selenom dok je u Kini i Novom Zelandu vrlo siromašno ovim elementom. Zbog takvih razlika, možete imati "izbalansiranu" ishranu i još uvijek imati nedostatak određenog minerala ili elementa u tragovima. Također, moramo uzeti u obzir i učinak kiselih kiša i rafinirane prerađene hrane. Takav se nedostatak može ispraviti jedino promjenom ishrane ili uzimanjem mineralnih dodataka.
Postoji sve više dokaza da oni ljudi kod kojih stanje elemenata u tragovima nije optimalno (npr. selena), imaju povećani rizik oboljevanja od određenih vrsta karcinoma i bolesti srca. Osjetljivost našeg tijela čak i na manje promjene u balansu ovih minerala može se uočiti ako usporedimo naš dnevni unos minerala (oko 1.5 g) sa ukupnim unosom ugljikohidrata, masti i bjelančevina (oko 500-1000g). Iako naš unos minerala predstavlja samo oko 0,3% ukupnog unosa hranjivih materija, on je toliko bitan i snažno djeluje na procese u našem tijelu da bez njih ne bi mogli iskoristiti preostalih 99,7% hrane. Dnevne potrebe za cinkom su približno samo 0,003% dnevnog unosa hrane, a malo smanjenje tog unosa ima veliki negativni učinak na zdravlje.
Postoji tendencija dijela dijetetičara i ljudi iz medicinske struke da savjetuju ljudima da je uzimanje vitamina i minerala bespotrebno jer se vitamini i minerali unose ishranom. Nažalost, brojna istraživanja iznova pokazuju da mnogi, zapravo većina ljudi, NE DOBIVA dovoljne količine vitamina i minerala u svakodnevnoj ishrani što dugoročno rezultira povećanim brojem oboljenja i smanjenom životnom sposobnošću.
Vitaminsko mineralni dodaci, pokazuju istraživanja, mogu spriječiti nastajanje različitih oblika raka, srčanih bolesti i još neke degenerativne procese (preuzeto sa www.plivazdravlje.hr).

BOR
Neophodan za održavanje kostiju i normalizaciju razine estrogena i testosterona. Dokazano je da se njegovim uzimanjem kod žena za manje od tjedan dana gubitak kalcija smanjuje za pola, gubitak magnezija za trećinu i gubitak fosfora za 25%.
KALCIJ
Ako imate manjak kalcija, tijelo ga počinje uzimati iz vlastitih kostiju i crijeva. Spriječava nastajanje virusnih ranica u ustima, regulira srčani ritam, funkciju bubrega, snižava krvni pritisak, uključen je u strukturiranje DNK, potiče mišićne kontrakcije. Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu, neophodan je za zdrave kosti i potreban gotovo svakoj ćeliji za normalno funkcioniranje. Održavanje kostiju je neophodno tijekom cijelog života, živo koštano tkivo se stalno razgrađuje i novo se stvara. Kosti su više od samog kostura - one su i skladište kalcija. Kad se vaša potreba za kalcijem poveća - zbog trudnoće ili smanjenog unosa u ishrani - kalcij se povlači iz kostiju. Nedostatak kalcija izaziva osteoporozu i artritis. Osteoporoza je tiha neprimjetna bolest koja lagano izaziva eroziju i propadanje kostiju, i nije uočljiva sve dok nije prekasno. Rezultira lomom kostiju, obično kuka ili zapešća ili savijanjem kičme i gubitkom visine. Štetni depoziti kalcija ne nastaju zato što se unosi previše kalcija u ishrani. Oni nastaju zbog nedostatka drugih tvari koje su neophodne da se kalcij iskoristi na pravi način, a to su drugi minerali i vitamini B-kompleksa! Uzimanje steroida i kortikosteroida smanjuje apsorbciju kalcija.
KALIJ KLORID
Pomaže kod bolova u zglobovima, neophodan za želučanu kiselinu i aktivira brojne enzime.
KROM
Održava razinu krvnog šećera stabilnom (manje osjećaja gladi za šećerima i ugljikohidratima dok gubite masnoće).
BAKAR
Često simptomi PMS-a, kandide pa čak i anemije nestanu kad žena nadomjesti nedostatak bakra. Neophodan za pravilno funkcioniranje prostate kod muškaraca.
JOD
Pomaže kod učestalih upala sinusa te u regulaciji mjesečnice. Neophodan za normalan rad tiroidne žlijezde.
ŽELJEZO
Nedostatak željeza je jedan od najčešćih nedostataka minerala, i kod žena i kod muškaraca. Posebno je važno za žene koje gube krv za vrijeme menstruacije i rađanjem, a potreba za željezom se povećava u trudnoći jer je povećan volumen krvi i žensko tijelo mora hraniti dvije osobe. Željezo ima važnu ulogu u zasićivanju krvi kisikom i dio je hemoglobina, substance koja krvi daje crvenu boju. Dvije trećine željeza u organizmu se nalazi u hemoglobinu. Željezo u kombinaciji sa drugim hranjivim materijama stvara proteine u krvi i sudjeluje u metabolizmu. Vegetarijanci koji uopće ne konzumiraju hranu životinjskog porijekla trebaju dvostruku količinu željeza jer se željezo iz hrane biljnog porijekla znatno sabije apsorbira u crijevima. Istraživanja pokazuju da se dnevni gubitak željeza iz organizma povećava za otprilike 30% kod ljudi koji redovito vježbaju. Simptomi nedostatka željeza su manjak koncentracije i pamćenja, umor, lupanje srca, anemija. Bez dovoljno željeza tijelo ne može proizvesti dovoljan broj krvnih zrnaca prijenosnika hemoglobina i kisika. Željezo u visokim dozama je toksično za malu djecu pa treba obratiti pozornost da su dodaci ishrani koji sadrže željezo van domašaja djece.
MAGNEZIJ
Neophodan za asimilaciju kalcija i kalija, većinu hormonalnih procesa i održanje živaca, spriječava mišićnu slabost, lupanje srca i proljev. Smatra se anti-stres mineralnom i djeluje sinergijski sa kalcijem i gradi zube i kosti. Regulira tjelesnu temperaturu i krvni pritisak, razgrađuje masnoće, sudjeluje u sintezi proteina, spriječava apsorbciju velikih količina aluminija u mozgu, opušta mišiće i živce, neophodan je za metabolizam energije i ugljikohidrata, regulira količinu kalcija koja ulazi u ćeliju. Nedostatak magnezija izaziva osteoporozu, bubrežne kamence i otvrdnuće arterija, dizorijentaciju, gubitak apetita, depresiju, mišićne grčeve, lupanje srca. Diuretici, neki antibiotici, lijekovi za rak i alkohol mogu uzrokovati povećan gubitak magnezija kroz urin. Određeni gastroitestinalni poremećaji mogu stvoriti nedostatak magnezija spriječavajući njegovu apsorbciju iz hrane. Učestalo povraćanje i proljev mogu također izazvati pražnjenje rezervi magnezija, kao i nekontrolirana šećerna bolest.
FLUOR
Fluor iz vodovoda i paste za zube, rafinirani šećer i umjetni zaslađivači mogu vrlo brzo isprazniti rezerve fluora u organizmu.
MANGAN
Pomaža tiroidnoj žlijezdi u stvaranju hormona, ubrzava funkciju metabolizma. Bez njega vitamin C i vitamini B-kompleksa ne mogu obaviti svoje zadaće.
MOLIDBEN
Istraživanja pokazuju da pacijenti oboljeli od raka imaju manjak ovog minerala, a neka tvrde da molidben utječe na otpornost od raka grla.
FOSFOR
Nedostatak fosfora izaziva osteoartritis, bubrežne kamence i naslage na zubima.
SELEN
Spriječava nova izbijanja herpesa, mutacije ćelija, rak i pomaže u liječenju AIDS-a (pacijenti imaju manje infekcija, popravlja im se apetit i funkcija crijeva). Dokazano je da smanjuje rizik od srčanih bolesti i štiti od slobodnih radikala. Neophodan je za aktivaciju enzima glutation peroksidaze (za kojeg se vjeruje da štiti od raka) kao i za aktivaciju tiroidnih hormona. Selen pojačava antioksidativno djelovanje vitamina E. Nedostatak selena znatno povećava rizik od astme, izaziva promjenu na noktima, mišićnu slabost i srčane probleme, pojačava simptome nedostatka joda.
VANADIJ
Potpomaže djelovanje inzulina i mineralizaciju zuba i kostiju, spriječava stvaranje holesterola u krvnim žilama.
CINK
Potreban je za funkciju preko 300 enzima u tijelu. Pomaže spolnim funkcijama i sintezi proteina, održava raspoloženje, imunitet i spriječava neugodne mirise i znojenje, ubrzava zacijeljivanje rana i štiti od slobodnih radikala. Uzimanje cinka skraćuje trajanje simptoma prehlade i inhibira recidive herpesa simplexa. Nedostatak cinka se javlja kod trudnica, alkoholizma, poremećaja u apsorbciji, dijabetesu i kroničnim bolestima bubrega. Manjak cinka može uzrokovati nisku razinu testosterona.